Abrazivi zauzimaju veoma važnu poziciju u industrijskoj proizvodnji, danas želimo da vam donesemo neka relevantna znanja o abrazivima!
Uobičajeni abrazivni očvrsnuti abrazivi su abrazivi određenog oblika i čvrstoće, koji su cementirani vezivnim sredstvom. Uglavnom se sastoji od abraziva, vezivnog sredstva i pora, koje se često nazivaju tri elementa očvrsnutih abraziva.
Abrazivi igraju reznu ulogu u abrazivima. Vezivno sredstvo je materijal koji učvršćuje rastresiti abraziv u abraziv, postoje dvije vrste neorganskog i organskog. Neorganska vezivna sredstva uključuju keramiku, rodohrozit i natrijum silikat; organski uključuju smolu, gumu i ljepilo za insekte. Najčešće korišćena sredstva za vezivanje keramike, smole i gume.

Pore se koriste za držanje i izbacivanje strugotine tokom mljevenja i za smještaj rashladne tekućine, koja pomaže da se rasprši toplina mljevenja. Da bi se ispunili određeni posebni zahtjevi obrade, pore se također mogu impregnirati određenim punilima, kao što su sumpor i parafin, kako bi se poboljšale performanse abraziva. Ovo punilo je poznato i kao četvrti element abraziva.
Stavke koje ukazuju na karakteristike uobičajenih abrazivnih očvrsnutih abraziva su: oblik, veličina abraziva, veličina zrna, tvrdoća, organizacija, podloga, podloga i vezivno sredstvo. Abrazivna tvrdoća se odnosi na lakoću s kojom se abrazivna zrna mogu pomaknuti s površine abraziva pod vanjskim silama i odražava snagu vezivnog sredstva koje drži zrna abraziva.

Tvrdoća abraziva zavisi uglavnom od količine dodanog vezivnog sredstva i gustine abraziva. Lakoća osipanja abrazivnih zrna ukazuje na nisku tvrdoću abraziva; obrnuto, to ukazuje na visoku tvrdoću. Ocjene tvrdoće općenito se dijele na sedam stupnjeva: super mekana, meka, srednje meka, srednja, srednje tvrda, tvrda i super tvrda, od kojih se može podijeliti nekoliko manjih stupnjeva. Najčešće korištene metode za određivanje tvrdoće abraziva su ručna konusna metoda, mehanička konusna metoda, Rockwellova metoda mjerenja tvrdoće i metoda mjerenja tvrdoće pjeskarenja.

Tvrdoća brusnog alata odgovara njegovom dinamičkom modulu elastičnosti, što olakšava određivanje dinamičkog modula elastičnosti brusnog alata audio metodom kako bi se pokazala tvrdoća alata za brušenje. U procesu brušenja, ako radni komad koji se brusi ima visoku tvrdoću materijala, obično se koristi abraziv niske tvrdoće; obrnuto, koristi se abraziv visoke tvrdoće.












